v\:* {behavior:url(#default#VML);}
o\:* {behavior:url(#default#VML);}
w\:* {behavior:url(#default#VML);}
.shape {behavior:url(#default#VML);}
Bilje koje pomaze kod urinarnih infekcija.
Svakome moze da se desi da oseti peckanje ili nelagodnost u predelu besike ili prilikom mokrenja. Ovo je najcesce posledica neke urinarne infekcije. Ove infekcije se javljaju usled pada imuniteta, hormonalne neravnoteze ili nekog fizickog zagadjenja koja moze da se desi spontano i to najcesce kod zena, ili da se prenese polnim putem. Infekciju izazivaju razni sojevi bakterija, a najcesce su to eserihija koli, hlamidija, klebsijela, enterokokus, proteus mirabilis, ureoplazma, stafilokoke i ostale bakterije. Skoro sve pobrojane bakterije su stanovnici crevnog trakta i ucestvuju u varenju hrane, a eserihija cak i u sintezi vitamina K.
Urinarne infekcije su i delimicno iz ovog razloga podloznije za zene nego za muskarce, zbog anatomske blizine problematicnih podrucja. Eserihija i hlamidija su najopasnije bakterije jer usled dugotrajne infekcije mogu da izazovu sterilitet i kod muskaraca i kod zena. Eserihija ima posebno nezgodnu osobinu prirastanja ili pripajanja na zid mokracnog kanala odakle luci svoje toksine. Ako se eserihija i hlamidija usele u jajovod i jajnike i matericu mogu da izazovu velika ostecenja odnosno sterilitet.
Glavni nacin borbe protiv ovih infekcija je putem podizanja imuniteta, ali i izbegavati hranu bogatu ugljenim hidritima(slatkisi) dok se treba drzati hrane bogate prostim secerima kao sto su glukoza i fruktoza(voce). Istrazivanja koja su sprovodjena na ovu temu su pokazala da se prilikom konzumacije slatkisa infekcija eserihijom pojacava, a u optimalnim uslovima eserihija u fazi bujanja je u stanju da duplira svoj broj na svakih 20 minuta dok s druge strane konzumacija prostih secera smanjuje infekciju. Tacan mehanizam nije utvrdjen, ali je moguce da se prilikom varenja hrane koja je slozena i za koju je potrebno duze vreme trosi energija i pada imunitet sto bakterija oseti i krece u naglo razmnozavanje.
Kako se boriti protiv infekcije pomocu biljaka. Ovde treba napomenuti da biljke nisu potpuna zamena za ozbiljne infekcije vec dopuna terapije koju urolog prepise. Mejdutim potrebano je znati da biljni preparati sadrze i odredjenu dozu diuretika, pa se ne preporucuje istovremena upotreba sa antibioticima jer ce ih diuretici izbaciti iz organizma prevremeno. Dakle, ako je jaca infekcija u pitanju, recimo da u 1 mililitru imamo preko 10 000 000 eserihije koli ili hlamidije, potrebno je da urolog preporuci antibiotik koji ce sanirati primarnu infekciju odnosno da broj bakterija padne ispod 1 000 000 po mililitru. Tada se terapija moze nastaviti i biljem. U praksi postoje potvrde da su pacijenti visemesecnom terapijom bez antibiotika uspeli da eliminisu eserihiju cajevima. Medjutim to sve treba dogovoriti sa lekarom. A posebno treba povesti racuna ako je u pitanju mlada zenska osoba jer jajnici nisu u potpunosti razvijeni pa je mogucnost njihovog ostecenja mnogo veca kao i opasnost od steriliteta. Iz ovog razloga se preporucuje poseta ginekologu cim se pojave gore navedeni simptomi.
Cajna mesavina koja vrlo uspesno moze da leci infekciju bi trebalo da sadrzi sledece biljke:
Rastavic 10%
Brezu 10%
Uvu 20%
Persun 5%
Vranilovku 25%
Zdraljiku 10%
Pirevinu 10%
Brusnicu 10%
Rastavic je prirodni diuretik, ali sadrzi i rastvorljive silikate koji deluju antiupalno. Breza je klasican diuretik koji obicno ide u kombinaciji sa uvom koja je inace uroantiseptik i deluje na bakteriju koja se u tom trenutku nadje u urinu, persun ima takodje dezinficijentno svojstvo ali treba biti oprezan prilikom koriscenja jer prekomerna upotreba moze dovesti do ostecenja epitela bubrega pa se iz tog razloga on daje u malom procentu. Vranilova trava ima u sebi kompleks materija koje deluju antibiotski, a najvise ih ima u etarskom ulju to su timol i karvakrol, pored caja mogu se uzeti i standardizovane biljne kapsule na bazi divljeg origana. Zdraljika se koristi kao antiupalno sredstvo samih kanala, pirevina kao diuretik i brusnica koja preko svojih aktivnih sastojaka deluje protiv svojstva eserihije da se zalepi za mokracne kanale.
Sve biljke pomesati u navedenim kolicinama i staviti suvu posudu. Za pripremu uzeti 4 supene kasike preliti sa jednim litrom vode zagrejati do kljucanja, ostaviti jedan sat procediti i piti 3 puta dnevno po 3 dl caja.
Cajevi deluju na taj nacin sto unistavaju bakteriju koja se nadje u mokraci, ali je potrebno da se terapija nastavi duze da bi se kako vreme odmice i jedna po jedna bakterija otkidale sa zidova mokracnih kanala i izbacivale van tela. U slucaju da se terapija prekine pre vremena bakterije koje se nalaze prilepljene uz mokracne kanale ce se opet namnoziti. Zato se terapija sprovodi vise meseci uz redovnu kontrolu urinokulture.