All posts tagged: nauka

Ekstazi čak i u malim dozama škodi pamćenju

Dovoljno je ,,samo“ 10 tableta ekstazija godišnje (manje od jedne mesečno) da se ošteti pamćenje, a posledice konzumacije ove droge su gotovo slične simptomima senilnosti. Do ovog zaključka vezanih za štetna dejstva ekstazija došli su naučnici iz Kelna, koji su sproveli istraživanje čiji je cilj bio da se precizira stepen opasnosti upotrebe ove droge. Od trenutka kada se pojavio, ekstazi je bio predmet mnogih naučnih rasprava koje su polazile od tvrdnji naučnika da će upotreba ekstazija napraviti od mladih ljudi ,,obezglavljene zombije“ do tvrdnji da je korišćenje ekstazija jednako opasno koliko i jahanje konja, što je dodatno bilo osporavano. Glavni sastojak ekstazija –MDMA je često bio predmet sporenja i protivrečnih teorija, a nemački naučnici su uspeli da nedvosmilseno ukažu na izvesna štetna dejstva konzumacije ove droge.

Prethodna istraživanja su se usredsredila na gubitak pamćenja usled upotrebe ekstazija, ali su rezultati bili kontaminirani činjenicom da istražitelji nisu znali da li su ispitanici ranije imali problema sa pamćenjem. Da bi izbegli ovaj problem, sada su angažovali 149 osoba koje su već uzimale ranije ekstazi, a za koje je bilo izvesno da će ga koristiti i u budućnosti. Ispitanicima je testirano pamćenje, sposobnost učenja, brzina obrade misli i pažnja na početku istraživanja, kao i na kraju, nakon 1 godine.
Na kraju eksperimentalnog perioda od godinu dana rezultati ispitivanja štetnih dejstva su sledeći: 23 ispitanika su postali zavisnici od ekstazija, sa promenljivim brojem uzetih tableta (od 10 do 72). Kod svih se primetilo pogoršanje sposobnosti epizodnog pamćenja, tj. dugoročnog, koje se odnosi na sve događaje u životu, identitet i lična iskustva.

Deficit epizodne memorije, koji se, inače, smatra simptomom prve faze demencije (senilnosti) bio je uočen čak i kod onih ispitanika koji su mesečno uzimali manje od 1 tablete. Mereći kognitivne funkcije ljudi koji nisu konzumirali ekstazi i onih koji su ga nakon godinu dana redovno uzimali čak i u malim dozama, zaključeno je da ova droga negativno utiče na mentalne sposobnosti ispitanika. Otkriveno je da MDMA zapravo usporava rad mozga.

piggyEkstazi čak i u malim dozama škodi pamćenju
read more

Izlaziš iz kuće u džinsu? Možda si depresivna…

Način oblačenja ukazuje na raspoloženje pojedinca. Izašla si u džinsu? Tvoja odeća može biti simptom depresije. Često žene ne obraćaju pažnju na to kako se oblače ujutru, obično svaka kombinacija sadrži neki ,,kežual“ odevni predmet. Ali da li je njegov izbor sasvim slučajan?

Po rečima grupe engleskih psihologa, takve odluke se dovode u vezu sa duševnim stanjem. Naime, sprovedeno je istraživanje koje je obuhvatilo stotinak žena kojima je postavljeno pitanje šta oblače kada su depresivne. Izbor polovine ispitanica je bio džins, a mali broj je odgovorio da džins nosi kada su srećne. Štaviše, kada je osoba u lošem rapoloženju, bira bilo kakvu majicu koju uklapa sa pantalonama. Veoma mali procenat ispitanica se ponaša tako u dobrom raspoloženju. Takođe postoji podatak da je veća verovatnoća da će žena obući svoju omiljenu haljinu kada je vesela, nego kada je depresivna. Na osnovu toga se zaključuje da bi adekvatna garderoba mogla da popravi rapoloženje. Dakle, očigledno je da naš način oblačenja ne utiče samo na druge, već i na nas same. Psihološka moć načina oblačenja je zaista velika.

Nakit je takođe bitan. Kada je pojedinac dobrog raspoloženja veća je verovatnoća da će staviti šešir ili obuti omiljene cipele. Istraživanje je pokazalo da ,,odeća sreće“, tj. garderoba  u kojoj se osećamo dobro je odeća koja je odgovarajuće veličine, ističe figuru i sačinjena je od kvalitetnog materijala živahnih boja. A činjenica je da džins ne odlikuju pomenute karakteristike. Ali, koja je veza između džinsa i neraspoloženja? Psiholozi ovu pojavu objašnjavaju činjenicom da osoba koja se odlučuje za džins ne mari mnogo za izgled, što se nadovezuje na tvrdnju da depresivne osobe ne obraćaju mnogo pažnju na fizički izgled i utisak koji taj izgled ostavlja.

Da li, na osnovu ovih zaključaka treba da se rešite džinsa da biste bili srećniji? Svakako, na vama je da procenite…

piggyIzlaziš iz kuće u džinsu? Možda si depresivna…
read more

Otkriveni moždani mehanizmi zaljubljivanja

Seks i zaljubljenost imaju zajedničku neurološku osnovu. Sudeći po rezultatima istraživanja grupe naučnika sa univerziteta u Ženevi, puka seksualna želja i zaljubljenost aktiviraju istu moždanu regiju, samo na različitim mestima. U isto vreme se aktiviraju i druge moždane regije koje su zadužene za organizaciju osećaja i mentalnih aktivnosti koje omogućavaju upoznavanje društvenog sveta.

Naime, sprovedeno istraživanje se zasnivalo na upoređivanju snimaka magnetne rezonance mozga pojedinaca koji su posmatrali erotske slike i onih koji su posmatrali sliku svog partnera. Ispostavilo se da seksualna želja aktivira regije mozga koje inače stimuliše zadovoljstvo (npr. hrana), dok zaljubljenost stimuliše one regije koje inače aktivira zavisnost od droge.

Na osnovu ovih saznanja zaključeno je da se zaljubljenost razvija pomoću dela nervnog sistema koji reguliše osećanja i zadovoljstvo i aktivnosti moždanih regija koje su povezane sa očekivanjem nagrade, formiranjem navika i odgovorima na vizuelne nadražaje. Ukratko, reč je o apstraktnoj predstavi čulnog iskustva tipičnog za želju.

Vođa ovog istraživanja je definisao zaljubljenost kao zavisnost koja se stvara od seksualne želje u trenutku kada je ona ostvarena. Dok seksualna želja ima tačno određen cilj, zaljubljenost je mnogo apstraktnija i kompleksnija i ne zavisi mnogo od fizičkog prisustva određene osobe.

piggyOtkriveni moždani mehanizmi zaljubljivanja
read more